Svi roditelji žele imati djecu koja su zdrava, sretna i koja će s vremenom odrasti da vode ispunjen život. Neka djeca razvijaju svoje motoričke i socijalne vještine brže od drugih, ali što ako usporen razvoj vašeg djeteta može biti nešto drugo?
U prethodnom članku govorili smo o najboljim praksama za odgoj djeteta u spektru autizma. Ali, što je točno spektar autizma, kako djetetu možete postaviti dijagnozu i što biste trebali učiniti nakon što dijagnoza potvrdi ono na što ste možda već sumnjali?
Neka djeca koja stječu socijalne i komunikacijske vještine puno sporije od svojih vršnjaka mogu pokazivati signalne znakove koji mogu imati ASD (poremećaj spektra autizma). Ovaj je post na blogu okvirni vodič o toj temi, zajedno sa stvarima koje vi kao roditelj možete učiniti.
1Što je ASD?
ASD (Poremećaj spektra autizma) utječe na komunikaciju i ponašanje. Dijagnoza ASD može se dogoditi u bilo kojoj fazi čovjekova života, ali simptomi obično postaju rašireni u prve dvije godine djetetova života.
Djeci s ASD-om obično je izazovno komunicirati i komunicirati s drugom djecom i odraslima. Mogli bi imati i ograničene interese i pokazivati ponavljajuće ponašanje. Njihovi simptomi također će vjerojatno utjecati na njihovo funkcioniranje u školi i na drugim područjima njihova života.
ASD je poremećaj ‘spektra’ jer postoji širok raspon varijacija i razina ozbiljnosti. Može utjecati na djecu bilo koje etničke ili socijalno-ekonomske pripadnosti; ukratko, ne diskriminira.
Medicinska zajednica još uvijek ne razumije u potpunosti zašto neka djeca razvijaju ASD, ali ono što znaju jest da genetika može igrati ključnu ulogu. Na primjer, faktori rizika mogu uključivati braću i sestre ili čak roditelje s ASD-om i određenim genetskim stanjima.
2Kako dijagnosticirati ASD
Ako sumnjate da vaše dijete može imati ASD, ima smisla profesionalno ga procijeniti. Postoje dvije faze postupka ocjenjivanja, jer je važno isključiti druge potencijalne uzroke razvojnih problema.
Tijekom obje faze, medicinski timovi koji rade s vama i vašim djetetom razmotrit će vaše odgovore na njihova pitanja o ponašanju vašeg djeteta, zajedno s alatima za provjeru ASD, prije postavljanja dijagnoze.
3Što ako moje dijete ima ASD?
ASD je poremećaj koji se ne može izliječiti; međutim, moguće je upravljati s pravim tretmanima i terapijama. Na primjer, liječnik vašeg djeteta može propisati lijekove za liječenje simptoma kao što su agresija, hiperaktivnost i problemi s pažnjom.
Vaše će dijete također imati koristi od bihevioralnih, psiholoških i obrazovnih terapija. Na primjer, ABA terapija (Primijenjena analiza ponašanja) može vam pomoći prepoznati koje od ponašanja vašeg djeteta treba promijeniti i pomoći vam da razvijete individualne, prilagođene ciljeve kako biste uspjeli.
Ostale terapije pomoći će vašem djetetu da nauči životne vještine potrebne za neovisan život i razvije svoje socijalne, komunikacijske i jezične vještine.
4Roditeljstvo djeteta s ASD-om
I na kraju, vi kao roditelj trebali biste potražiti pravu podršku koja će vam pomoći da se nosite s roditeljstvom djeteta s ASD-om. Kao što je ranije spomenuto, neke dijagnoze ASD mogu imati blage simptome, dok u drugim slučajevima može biti ozbiljnije.
U svakom slučaju, bitno je imati na umu da niste sami. Vaša obitelj i prijatelji mogu biti dio vaše mreže podrške, zajedno s profesionalcima poput medicinskih timova i terapeuta.